Ključni problemi javne uprave su nedovoljna efikasnost, nedostatak profesionalizma i odgovornost na svim nivoima, a trenutno imamo sistem koji, umjesto da omogućava lakši i jednostavniji život građanima i privredi, taj život dodatno otežava, poručila je u intervjuu za „Dan” ministar javne uprave Suzana Pribilović. Ona je kazala da je u procesu reforme javne uprave neophodno prvo reformisati način razmišljanja običnog službenika, te da će u narednom periodu biti formiran međuresorski tim za koordinaciju i praćenje optimizacije broja zaposlenih, u cilju određivanja optimalnog broja zaposlenih u državnim organima.
●Nedavno ste došli na funkciju ministra tek oformljenog Ministarstva javne uprave. Kakva su Vaša očekivanja i na šta ćete se fokusirati u prvim mjesecima mandata?
– Reforma javne uprave jedan je od prioriteta ove vlade. Zašto? Nije nikakva tajna niti se može niti treba skrivati da je, kako je rekao predsjednik Vlade u ekspozeu, postojeća administracija glomazna, skupa i inertna za tržišne izazove. To zna i vidi svaki građanin. Činjenica je da ovo nije samo problem Crne Gore, već problem koji ima ili je imala svaka zemlja u tranziciji. Mi smo to uočili i toga smo svjesni. Već i činjenica da je formirano posebno ministarstvo, dakle zaseban organ u kojem će se sticati ljudski, tehnički i ostali resursi za savladavanje izazova, ukazuje da znamo put kojim treba da idemo i da sada imamo i postavljene osnovne instrumente da izazove uspješno savladavamo.
Što se tiče mojih očekivanja, a to je bilo Vaše pitanje, mogu reći nakon ovog uvoda, koji je bio neophodan da bismo razumjeli stanje u kojem se nalazimo, velika su, ne samo moja već i očekivanja i Vlade i cjelokpune crnogorske javnosti. Zbog svega toga nije nimalo jednostavno biti na čelu resora koji je, uz vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, prepoznat kao jedan od tri stuba procesa proširenja Evropske unije, odnosno našeg procesa evropskih integracija.
Uvjerena sam da će, zahvaljujući ne samo našem radu i posvećenosti već i medijima, građani Crne Gore razumjeti naše izazove, uočiti naše napore i pomoći nam da zajedno napredujemo. U tom smislu komunikacija sa javnošću u slučaju Ministarstva javne uprave jedan je od presudnih faktora napretka. Zato sam se i opredijelila da prvi intervju dam najtiražnijem dnevnom listu.
●Da li ste zadovoljni stanjem javne uprave u Crnoj Gori? Šta smatrate da je posebno problematično i na koji način to planirate da riješite?
– Umnogome sam već u uvodu odgovorila na ovo pitanje parafrazirajući riječi predsjednika Vlade iz ekspozea. Sama činjenica da je formirano novo ministarstvo znači da je neophodno postojeće stanje u ovoj oblasti unaprijediti. Iskreno govoreći nisam previše zadovoljna trenutnim stanjem, a, što je još važnije, mislim da nijesu zadovoljni ni građani. Ovo kažem jer zapažam i kao građanka i kao ministarka da javna uprava nije ono što, prije svega, treba da bude, a to je efikasan servis građana i privrede. Teško da iko može za ovako kratko vrijeme sagledati sve probleme u funkcionisanju ovako značajnog resora, ali ono što sam mogla zaključiti na osnovu intenzivnih aktivnosti koje sam imala od imenovanja daje mi za pravo da konstatujem da je ključni problem nedovoljna efikasnost, nedostatak profesionalizma i odgovornost i na svim nivoima. Sa druge strane, moramo priznati da i u takvoj javnoj upravi imamo ljude koji odgovorno i profesionalno, čak požrtvovano obavljaju svoje dužnosti. Ali ukupni sistem je takav da se to slabo uočava. Ako bi trebalo jednom rečenicom opisati stanje naše javne uprave, onda je to rečenica da imamo sistem koji umjesto da omogućava lakši i jednostavniji život građanima i privredi, taj život dodatno otežava prilično inertnom javnom upravom. Zato će i prioritet rada ovog ministarstva biti uspostavljanje efikasne, racionalne i transparentne javne uprave – uprave koja je okrenuta ka građaninu. Stvorićemo uslove da država postane pravi servis građana.
●Prva asocijacija na javnu upravu među građanima je ste sporost i čekanje. Da li građani mogu očekivati efikasniju javnu upravu i šta će obuhvatiti „reforma javne administracije”?
– Ne da mogu, nego moraju, jer smo zato mi ovdje. Prva sam osoba koja će se oštro sukobiti sa svim administrativnim barijerama i nastojati da ih otkloni. Cilj nam je da imamo zadovoljnog građanina koji će dostojanstveno ostvarivati svoja prava, a ne gubiti vrijeme po šalterima državnih organa ili organa lokalne samouprave. Zato će poseban set aktivnosti biti usmjeren ka razvoju novih e-usluga namijenjenih građanima i privredi, i to najprije onih kojima je obuhvaćen najveći broj korisnika, zatim onih koji imaju značajan uticaj na poslovni ambijent, povećavaju efikasnost, skraćuju vrijeme pružanja usluga i povećavaju transparentnost.
U domenu eGrađanin realizovaće se nekoliko servisa: pristup registrima rođenih, umrlih, vjenčanih, dokazi o prebivalištu i prijava privremenog boravka, prijava izgubljenih dokumenata, ePorodilište, eKarton, i dr. Segment ePoslovanje podrazumijeva: digitalne servise za onlajn registraciju firmi, pribavljanje dozvola za obavljanje pojedinih uslužnih djelatnosti, elektronsku kategorizaciju hotelskog smještaja, elektronski sistem izdavanja građevinskih dozvola, i dr. Sve navedeno biće realizovano kroz funkcionalnu reorganizaciju i dopunu portala www.euprava.me.
●Spore administrativne procedure su nešto što karakteriše trenutnu javnu upravu. Hoćete li i na koji način mijenjati to stanje i model, i iz koje zemlje EU smatrate da bi se mogao najprikladnije primijeniti u našoj državi?
– Saglasna sam sa Vašom konstatacijom. Upravo je to ono o čemu sam govorila i u odgovoru na prethodno pitanje. Više nije upitno da li hoćemo, jer moramo. Sistem čekanja u redovima mora se ukinuti. Kada govorimo o modelima, postoji više država koje su uspješno riješile ovaj problem. Jedna od tih je i Estonija, koja je prepoznata po e-upravi. Sa njima je uspostavljen kontakt u prethodnom periodu i nadam se da će se to nastaviti. Ovdje nam je veoma značajna i pomoć koju imamo i koju ćemo unaprijediti sa Velikom Britanijom. Za dobrim iskustvom ne moramo daleko ići, imamo neke uspješne primjere i u regionu. Primjera radi prema Doing Business izvještaju Svjetske banke za 2017. godinu Crna Gora je zauzela 51. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja i time, u poređenju sa prošlogodišnjim revidiranim izvještajem, ostvarila pad za 3 mjesta. Od zemalja u regionu bolje od Crne Gore ove godine su rangirane i Makedonija (10) i Slovenija (30) i Hrvatska (43). Razlog za to leži i u eliminisanju administrativnih barijera i njihovim e-servisima.
●Kako mislite da se odredite prema očiglednoj prebukiranosti organa javne uprave po pitanju broja zaposlenih? Da li će i koliko radnika iz javne uprave biti otpušteno, da li imate analizu o „viškovima” i kada se može očekivati da do toga dođe?
– Kada je riječ o višku zaposlenih treba imati u vidu i sledeće: mi nemamo samo višak zaposlenih, već imamo i manjak zaposlenih. Naime, Crna Gora, kao i ostale države kada je riječ o javnoj upravi, prolazi kroz tehnološku revoluciju u kojoj brojne usluge bivaju, kako smo govorili, prepuštene segmentu e-uprave. Sa druge strane, stalno se povećava transparentnost i odgovornost javne uprave. Sa treće strane, Crna Gora je svakim danom sve kompatibilnija sa Evropskom unijom ka kojoj se krećemo. Ovo naglašavam da bih ukazala koliko je kompleksno ovo pitanje i koliko je složeno sagledavanje čitave problematike. Sa jedne strane, imate višak jednih, a, sa druge, manjak drugih. Neko će prihvatiti nove izazove, a neko ne, kao i u privredi.
Zbog svega navedenog u ovom trenutku ne možemo govoriti u kojim segmentima, odnosno kojim organima, postoji višak broja zaposlenih, jer o ovom stanju nijesu rađene adekvatne analize u prethodnom periodu. Upravo zato, novom Strategijom reforme javne uprave za period 2016–2020. godine, redefinisani su ciljevi iz plana unutrašnje reorganizacije javne uprave, koji se odnose na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i unapređenje kadrovskog planiranja, a akcionim planom predviđene su konkretne aktivnosti čijom realizacijom treba da se ostvari optimizacija broja zaposlenih.
Ono što slijedi je formiranje međuresorskog tima za koordinaciju i praćenje optimizacije broja zaposlenih, koji će imati zadatak da na analitički način sagleda sve relevantne faktore u cilju određivanja optimalnog broja zaposlenih u državnim organima (obim poslova svakog državnog organa, postojeći broj zaposlenih, zahtjevi EU integracija u pojedim oblastima). Ovaj međuresorski tim će, uz podršku SIGMA, pripremiti metodologiju za određivanje ciljanih vrijednosti za optimizaciju broja zaposlenih, koja treba da da smjernice organima, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou na koji način da analiziraju organizaciju, radna mjesta, opise radnih mjesta, zaposlene itd. a koji posao nas čeka već naredne godine. U konačnom, Ministarstvo javne uprave, u čijoj nadležnosti je reforma javne uprave, sprovodiće kontinuirani monitoring realizacije plana optimizacije broja zaposlenih.
Takođe, radićemo i na identifikaciji usluga javne uprave (na lokalnom i nacionalnom nivou) koje bi se mogle ustupiti privatnim partnerima kroz model privatno-javnog partnerstva.
Ana OSTOJIĆ
Zahvalila na saradnji
Na kraju Vam zahvaljujem na interesovanju za rad Ministarstva javne uprave, na prilici da prezentujem javnosti stavove i na izazovnim i inspirišućim pitanjima. Ministarstvo javne uprave biće primjer otvorenosti i odgovornog odnosa prema medijima. Uvjerena sam da ćemo uspješno sarađivati. Vama i Vašim čitaocima želim uspješnu predstojeću godinu, a svima poručujem da se vidimo za godinu da izmjerimo „prolazno vrijeme”. Sigurna sam da će naša javna uprava krajem decembra 2017. biti bolja nego što je danas, a to je najvažnije jer je to interes svakog građanina i građanke.
Otpor prema promjenama
●Da li građani mogu očekivati centralizovan sistem pribavljanja svih potrebnih dokumenata, odnosno uvođenje modela „jedan šalter za sve”, bez obzira o kojem gradu i regiji se radi?
– Početak primjene novog Zakona o upravnom postupku i uklanjanje barijera u posebnim zakonima treba da daju rezultate. Organi još traže od građana i preduzeća da podnose dokumenta o podacima koji postoje u zvaničnim evidencijama. Zato moramo obezbijediti da u praksi postoji sistem bezbjedne i pouzdane razmjene podataka između organa, da bi se podaci razmjenjivali između organa, a ne tražili od građana. Zato ćemo uspostaviti jedinstveni sistem za razmjenu podataka državne uprave i jedinstven registar građana.
U tom smislu, pravovremeno upravno odlučivanje, korišćenje elektronske uprave u svakodnevnom radu upravnih organa od krucijalnog je značaja za kvalitet ostvarivanja prava i pravnih interesa građana. Dosadašnji razvoj elektronske uprave karakteriše otpor administracije prema promjenama, tako da nas čekaju veliki napori kako bi obezbijedili veći progres u ovoj oblasti. Za uvođenje modela „jedan šalter za sve” stvorene su zakonske pretpostavke, a ono što slijedi je da ovaj institut zaživi i u praksi. To će, takođe, biti jedno od pitanja za koje ću se zalagati.